Предавања

Sekcija za analitičku hemiju Srpskog hemijskog društva organizuje 

PREDAVANJE

Eksperimentalne metode za određivanje vezivanja malih molekula za proteine plazme
Dr Tatjana Verbić, Hemijski fakultet - Katedra za analitičku hemiju, Univerzitet u Beogradu
Sreda, 20.12.2017. u 12:00, Svečana sala Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, Vojvode Stepe 450

Izvod predavanja i kratka biografija predavača

Parent Category: Догађаји : : Events

Category: Предавања

Last Updated: 03 January 2019

Hits: 4885

Sekcija za hemiju životne sredine Srpskog hemijskog društva organizuje

PREDAVANJE

SOURCES, CYCLING AND FATE OF COMPOUNDS OF EMERGING CONCERN
Bisphenols as a case study

Dr Ester Heath, Jožef Štefan Institute, Ljubljana, Slovenia

15. decembar 2017. u 11.00 h, Hemijski fakultet, Studentski trg 12, Beograd, Biblioteka na 1. spratu

Bisphenol A (BPA) is used in production of certain plastics and epoxy resins. Is a xenoestrogen what raises concern about its suitability for food packaging application, especially to sensitive pollutions like infants and newborns. This has led to many studies investigating its presence, which resulted in its restrictive use. BPA is only one of among many similar diphenylmethane derivatives that are not new to industry, but are only just being investigated. Initial studies have shown that they are as, if not more, toxic than BPA.

This study reports the occurrence, sources and cycling of selected bisphenols (BPs) including BPA, bisphenol AF (BPAF), bisphenol AP (BPAP), bisphenol B (BPB), bisphenol C (BPC), bisphenol E (BPE), bisphenol F (BPF), bisphenol S (BPS) and bisphenol Z (BPZ) in different environmental and food compartments and in case of BPA, also attempts to explain urinary BPA levels on the national level. Results revealed the presence of bisphenol residues in wastewaters and meat processing plants as major sources of BPs in wastewaters. As an alternative treatment, photodegradation of selected BPs was studied and pseudo first order kinetics determined. Structural elucidation of newly formed TPs indicated formation of hydroxylated TPs of all tested BPs. Honey was selected as representative food matrix. Honey samples from European and non-European countries and food simulant stored in different types of blank honey packaging were analyzed. Various honey samples contained BPA, BPAF, BPE, BPF, BPS and BPZ. Under simulated conditions, only BPA and BPAF were detected in food simulant indicating that the bisphenols in honey probably derive from a source other than the final packaging. Lastly, the first national data on urinary BPA levels was evaluated with regard to potential dietary and non-dietary exposure sources, and compared between three population groups, differing by age, gender and place of residence. Results showed that urinary BPA levels in all samples were below the current health-based guidance values in all participants and were comparable with the levels reported for other European countries. Data indicated the main exposure sources, age and gender specifics as well as physiological and life-style differences between the population groups studied.

In conclusion, the selected BPs were determined in all tested matrices showing how they are ubiquitous within our environment and how we are constantly exposed to them. Despite this, the potential toxic effects at concentrations detected and in mixtures, in which they are present, are yet to be shown.

Parent Category: Догађаји : : Events

Category: Предавања

Last Updated: 03 January 2019

Hits: 5684

Elektrohemijska sekcija SHD organizuje

PREDAVANJE

Elektrokemijski pristup procesu raslojavanja grafita i pripremi grafena
Electrochemical approach for exfoliation of graphite and graphene production

Marijana Kraljić Roković
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

petak, 15. decembar 2017. u 13.00 časova, Svečana sala III sprat, TMF, Karnegijeva 4/III, Beograd

Izvod

Postoji niz metoda koje se koriste za pripravu grafena kao što je kemijska depozicija iz pare, epitaksijalni rast na SiC, kemijska sinteza iz otopine, ultrazvučno raslojavanje grafita te otvaranje ugljikovih nanocjevčica. Odabir odgovarajuće metode ovisi o željenoj čistoći materijala, ciljanim dimenzijama grafenskog monosloja, broju defekata, cijeni i mogućnosti upotrebe određene metode u masovnoj proizvodnji grafena. Jedna od obećavajućih metoda je elektrokemijsko raslojavanje grafita. U usporedbi s ostalim postupcima ovaj postupak je jednostavan, provodi se pri atmosferskim uvjetima i relativno je jednostavno izvedba procesa u industriskim razmjerima. Elektrokemijska metoda uključuje primjenu anodne ili katodne polarizacije što uzrokuje interkalaciju iona, razvijanje plinova, oksidaciju ugljika te strukturnu ekspanziju i eksfolijaciju grafita pri čemu se dobivaju grafenski listovi. Idealni postupak trebao bi dati monoslojni produkt visoke električne provodnosti.

U ovom radu provedena je elektrokemijska metoda priprave grafena pri čemu je kao radna eklektroda korišten ljuskasti tj. prirodni grafit. Kako bi se odredili optimalni uvjeti raslojavanja polarizacija je provođena u dvoelektrodnom sustavu uz različite elektrolite i primjenom konstantnih napona koji su se kretali u granicama od 2,5-3,2 V. Kao elektrolit korištena je otopina natrijevog dodecilbenzensulfonata, natrijevog dodecilsulfata te otopina 1,1´-di-2-naftola (BINOL). Napredak procesa raslojavanja karakteriziran je metodom kronoamperometrije dok su elektrokemijska i morfološka svojstva grafitne elektrode određena metodom cikličke voltametrije i skenirajuće elektronske mikroskopije. Dobiveni produkt uspješno je okarakteriziran UV-Vis spektroskopijom, FTIR spektroskopijom, Ramanovom spektroskopijom i mikroskopijom atomskih sila.

Biografija predavača

Marijana Kraljić Roković je rođena u Zadru 17. srpnja 1972. godine. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1991. godine. Diplomirala je 1997. godine te se iste godine zaposlila na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (na Zavodu za elektrokemiju) kao znanstveni novak. gdje je upisala poslijediplomski studij. Magistrirala je 5. travnja 2001. godine. Doktorirala je 12. srpnja 2005. s temom “Derivati polianilina u zaštiti čelika od korozije” pod vodstvom prof. dr. sc. Ljerke Duić. U sklopu znanstvenog usavršavanja boravila je jedan mjesec tijekom 2008. godine na Eötvös Lorand University u Budimpešti.

Vijeće tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu potvrdilo je 2009. izbor dr. sc. Marijane Kraljić Roković u znanstveno-nastavno zvanje docenta u području tehničkih znanosti polje kemijsko inženjerstvo dok je 2016. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanrdni profesor.

Po izboru u zvanje docenta drži predavanja iz više kolegija: Alternativni oblici energije, Vodljivi polimeri-sintetski metali, Elektrokemijsko inženjerstvo i proizvodi i Elektrokemijsko i korozijsko inženjerstvo. Na doktorskom studiju Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija izvodi kolegij: Elektrokemija i materijali elektrokemijskih pretvornika i spremnika energije.

Voditelj je 12 završnih i 13 diplomskih radova, a u  tijeku je izrada dva doktorska rada pod njenim mentorstvom.

Područje znanstvenog interesa Marijane Kraljić Roković vezano je uz sintezu i karakterizaciju vodljivih polimera, metalnih oksida i grafena,  primjenu vodljivih polimera u zaštiti metala od korozije te primjenu metalnih oksida, vodljivih polimera i grafena  u superkondenzatorima.

Marijana Kraljić Roković objavila je 1 rad u knjizi, 19 znanstvenih radova citiranih u tercijarnim publikacijama, 4 rada objavljena u časopisima koji su zastupljeni u drugim značajnim bibliografskim bazama podataka, 5 znanstvenih radova u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa i 5 znanstvenih radova u zborniku radova s domaćeg znanstvenog skupa. Ukupna citiranost radova prema bazi WoS iznosi 373, a prema Scopus bazi iznosi 407 (h-index: 8). Marijana Kraljić Roković aktivno je sudjelovala u izvedbi šest znanstvenih projekata. Trenutno sudjeluje na projektu financiranom od strane HRZZ i voditelj je jednog projekta. Održala je osam predavanja na domaćim i međunarodnim skupovima od čega su tri bila pozvana. Osim toga, sudjelovala je u organizaciji jednog domaćeg i dva međunarodna skupa.

Aktivna je članica Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu te međunarodnog društava "International Society of Electrochemistry". Od 2015. godine hrvatski je predstavnik u međunarodnom društvu ˝International Society of Electrochemistry˝.

Parent Category: Догађаји : : Events

Category: Предавања

Last Updated: 03 January 2019

Hits: 7466

Секција за аналитичку хемију СХД организује

ПРЕДАВАЊЕ

Др Александра Цветановић, Технолошки факултет - Катедра са биотехнологију и фармацеутско инжењерство, Универзитет у Новом Саду
Савремене екстракционе технике за издвајање биолошки активних молекула природног порекла

среда, 29. 11. 2017. у 12:00, Свечана сала Технолошко-металуршког факултета, Карнегијева 4, Београд.

извод предавања и кратка биографија предавача

Parent Category: Догађаји : : Events

Category: Предавања

Last Updated: 03 January 2019

Hits: 5431