Институт за хемију, технологију и металургију и Српско хемијско друштво организују предавање:
Др Анита Босак, Институт за медицинска истраживања и медицину рада, Загреб
Инхибиција холинестераза у биомедицини
четвртак, 25. јануар 2018. године у 13:00 часова, Сали за седнице Хемијског факултета у Београду
Apstrakt
Od otkrića početkom prošlog stoljeća pa sve do danas, kolinesteraze ne prestaju biti predmetom istraživanja unutar područja biokemije, fiziologije, biomedicine i toksikologije. Acetilkolinesteraza (AChE) je enzim koji hidrolizom svog biološkog supstrata, acetilkolina u kolinergičkoj sinapsi i u centralnom i u perifernom živčanom sustavu, kontrolira prijenos živčanih impulsa. Butirilkolinesteraza (BChE) je pronađena u serumu sisavaca, u centralnom i perifernom živčanom sustavu , cerebrospinalnoj tekućini te gušterači i jetri. Iako može hidrolizirati acetilkolin u sinapsi, prava uloga BChE u organizmu do danas nije razriješena. Inhibicijom aktivnost AChE dolazi do nakupljanja acetilkolina i poremećaja u prijenosu živčanih impulsa, dok inhibicija BChE istim spojevima, nema po život opasnih posljedica. Obje kolinesteraze uključene su u patologiju mnogih neurodegenerativnih bolesti kao što je miastenia gravis i Parkinsonova te Alzheimerova bolest. U današnjoj kliničkoj upotrebi nalaze se reverzibilni inhibitori AChE koji se primjenjuju u terapiji demencije, dok se karbamat rivastigmin koristi u tretmanu miastenie gravis. Novija istraživanja o utjecaju BChE na tijek i patofiziologiju AD ukazala su na BChE kao na novu metu u liječenju AD. Selektivnost prema BChE je svojstvo koja se koristi i u tretmanu astme razvojem predlijekova. Ispitivana je selektivnost niza kiralnih karbamatnih spojeva te stereoselektivnost kolinesteraza prema pojedinim enantiomerima na humanim AChE i različitim fenotipovima BChE. Također je ispitivana i selektivnost derivata cinkonina i cinkonidina kao mogućih selektivnih inhibitora BChE. Određeni su strukturni parametri i aminokiseline kolinesteraza koje su odgovorne za pokazani inhibicijski potencijal ispitivanih spojeva.
Biografija
Anita Bosak rođena je 1974. god. u Zagrebu. Diplomirala je 1998. god., na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu, smjer Biokemija, obranila je 2004. god. svoj magistarski rad, a 2010. god. i doktorsku disertaciju. Od 1999. god. zaposlena je na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, u Jedinici za biokemiju i organsku analitičku kemiju, gdje od 2013. god. radi kao znanstvena suradnica. Sudjelovala je kao suradnica ili istraživač na nizu nacionalnih projekata financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te međunarodnih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti, NATO Security through science programme te francuskog Programa Hubert Curien "Cogito". Bila je voditeljica međunarodnog projekta u suradnji s Republikom Slovenijom. Područje rada A. Bosak je enzimska kinetika, inhibicija kolinesteraza s reverzibilnim i progresivnim inhibitorima, stereoselektivnost kolinesteraza prema enantiomerima farmakološki aktivnim spojevima koje proučava kao potencijalne prolijekove u tretmanu astme za čiju aktivaciju u organizmu je odgovorna butirilkolinesteraza ili kao moguću terapiju/ dodatak terapiji neurodegenerativnih bolesti. Do sada je objavila 27 znanstvenih radova (16 u časopisima indeksiranim u bazi Current Contents) koji su, prema bazi Web of Science, citirani preko 450 puta. Za svoja postignuća primila je nagradu Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju te četiri godišnje nagrade Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
